IN MEMORIAM Ivica Krajač
Od Coastersa i šansone do mjuzikla i festivalskih hitova
Ivica Krajač, skladatelj zabavne glazbe i šansone te autor tekstova kultnog albuma Josipe Lisac „Dnevnik jedne ljubavi“ i liberist rock opere/mjuzikla „Gubec Beg“ i „Crna kraljica“ preminuo je u 86. godini života. Plodni autor s tisućama napisanih pjesama koje su harale domaćim festivalima, kazališni redatelj koji je do kraja života radio na novim projektima ipak je možda najznačajniji kao utemeljitelj kvarteta 4 M.
Kvartet 4M osnovali su još 1956. Ivica Krajač – Mali zajedno s Brankom Marušićem – Medom, Željkom Ružićem – Mukijem i Mirom Ungarom a ime su im dala četiri M njihovih imena odnosno nadimaka. Kasnih pedesetih nastupajući u zagrebačkom Glazbenom zavodu i „Varieteu“ regrutiraju mlađu publiku svojom atraktivnom manirom višeglasja nadahnutog američkim vokalnim skupinama u tradiciji doo-wopa te izvedbom prepjeva stranih hitova. Jedan od njih, „Down On The River Side / Na našoj obali“ našao se i na njihovom nastupnom singlu 1958. Scenske nastupe koji su izrasli u pravi show izbrusili su pak na gostovanjima.
Najprije u Beču a potom i drugamo po Europi što ih dovodi i do nastupa na tamošnjim festivalima ali i do inozemnih izdanja za talijanskog i španjolskog diskografa. Njihovo „Platno, boje kist i twist“ izvedeno na Zagrebačkom festivalu 1963. bio je veliki hit no istovremeno i prepoznatljiv obrazac brojnih kasnijih prepjeva i autorskih Krajačevih uspješnica poput „Bebel“ (zgodne posvete glumcu Jean-Paulu Belmondu), „Charlie Brown“ (duhovitog prepjeva skladbe Coastersa), tradicionala „Kad ja pođoh na Bembašu“ , „Rijeke bez povratka“, „Zelenih polja“… Mada su bili bliži američkim vokalnim skupinama s kraja pedesetih i početka šezdesetih (Coasters, Pletters…) i tradiciji doo-wopa nego li „beatu“ prema kojem je Krajač bio suzdržan i 4 M su se osluškujući duh novog vremena priklanjali festivalskom zabavno-visovskom hibridu.
Krajačev 4 M ipak je veoma važna spona između festivalske šlagerske tradicije i „visovskog“ novog zvuka u pionirskom dobu formiranja domaće pop glazbe. Sve to odliučno argumentira “Zlatna kolekcija” u izdanju Croatia Recordsa,
