Na današnji dan 26. prosinca 1999. preminuo je Curtis Mayfield.
Curtis Mayfield – kao pjevač, gitarist i klavijaturist – karijeru je započeo ranih šezdesetih u Impressionsima – grupi koja je bila među vodećim imenima soul scene Chicaga polovinom desetljeća. Producent, skladatelj i pjevač Mayfield s grupom je snimio brojne hitove, poput »It’s All Right«, »I’m So Proud«, »Keep On Pushing«, »People Get Ready«… Svim je skladbama bila zajednička raskošna orkestracija, gitara nadahnuta bluesom, Mayfieldov izražajan falsetto, vokalne harmonije u tradicijama R’n’B i gospela te politizirani – angažirani tekstovi. Mayfieldove su skladbe stoga često i nazivali »pjesmaricom američkoga pokreta za ljudska prava«.
Impressionse je napustio 1970. i započeo samostalnu karijeru. Prvijenac »Curtis«, a potom i koncertni »Curtis /Live«, bio je nastavak tema i glazbenih rješenja začetih u radu s Impressionsima. Albumom koji je dao i hit »Move On Up« dominirale su socijalne – angažirane teme uz funk groove. Slično je bio zamišljen i sljedeći studijski projekt »Roots« iz 1971., a godinu kasnije Mayfield objavljuje utjecajan album filmske glazbe. Glazba iz filma »Superfly« potvrdila je Mayfieldovo skladateljsko umijeće u melodijama na tragu Impressionsa, masovnoj publici predstavila upečatljiv falsetto vokal i – kasnije često citirane – proto-disco ritmove, bogatu orkestraciju, latinske udaraljke… Iznimna je bila i Mayfieldova gitara čija su funky fraziranja, nakon »Superflyja«, postala gotovo obvezujući standard funka. »Superfly« je prodan u četiri milijuna primjeraka, a singl »Freddie’s Dead« bio je također golem američki hit.
U prvoj polovini sedamdesetih Mayfield je potpisao još nekoliko albuma na tragu »Superflyja«, uz kombinaciju žestokih tekstova i stiliziranog – bogato orkestriranog – funka. Nakon razmjerno uspješnih »Back To The World« (1973.), »Curtis In Chicago (live)« (1973.), »There’s No Place Like America Today« (1975.) i »Let’s Do It Again« na etiketi Curtoma, postupno gubi publiku.
Početkom osamdesetih snimio je uspješni »Love Is The Place« (1981.), a potom 1983. »Honesty« na kojemu se našla antologijska tema »Dirty Loundry«, no oni mu, uspjeli vratiti negdašnju popularnost pa u osamdesetima ostaje bez ugovora s diskografskom kućom.
Koncerti koncem desetljeća obećavali su povratak, no 1990. – nakon nezgode na sceni kada je na njega pao stup s rasvjetom – Mayfield je ostao paraliziran i nesposoban za bavljenje glazbom. Preminuo je devet godina kasnije. »The Anthology 1966 – 1977« pokriva jednako razdoblje Impressionsa – ističući Mayfieldovu ulogu u profiliranju čikaške scene – i najbitnije trenutke samostalne karijere u sedamdesetima. »People Get Ready! The Curtis Mayfield Story« Rhinov je trodijelni box s pedesetak skladbi. Prvi disk bilježi 12 standarda Impressionsa i još devet samostalnih Mayfieldovih brojeva, a na dva preostala diska pomno su složene najbolje skladbe gotovo tridesetogodišnje karijere.
